Kako se klimatske promjene intenziviraju, tako rastu i izazovi s kojima se suočavaju zajednice diljem Hrvatske. Jedna od najneposrednijih prijetnji je sve češća i jača pojava bujičnih i oborinskih poplava koje mogu poremetiti svakodnevni život, oštetiti domove i preopteretiti lokalnu infrastrukturu. No, diljem zemlje – a osobito u ranjivim područjima – poduzimaju se napori kako bi se ti rizici smanjili i zaštitili ljudi, imovina i okoliš.
Zašto su bujične poplave važne
Za razliku od velikih riječnih poplava, bujične i oborinske poplave često se događaju bez upozorenja. Uzrokovane su intenzivnim padalinama u kratkom vremenskom razdoblju, a najčešće pogađaju male rijeke, potoke i gradske sustave oborinske odvodnje. U brdskim i planinskim krajevima poput Gorskog kotara, Like i dijelova dalmatinske zagore, kišnica se može brzo sliti niz padine u uske doline, preplavljujući potoke i kanale. Urbane sredine poput Rijeke ili Splita također su izložene riziku, osobito kada zastarjeli sustavi odvodnje ne mogu podnijeti iznenadne pljuskove.
Klimatske promjene u Hrvatskoj: ključni čimbenik rizika
Hrvatska već bilježi dulja sušna razdoblja i sve intenzivnije oluje. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) i nacionalne klimatske projekcije potvrđuju da su južni i obalni dijelovi Hrvatske posebno ranjivi na ekstremne vremenske uvjete, uključujući lokalizirane poplave. Nova klimatska stvarnost snažno opterećuje naše sustave upravljanja vodama i povećava hitnost jačanja strategija za smanjenje rizika od katastrofa (DRR) na svim razinama – od države do lokalnih zajednica.
Što se poduzima?
Hrvatska ne stoji skrštenih ruku. Brojni nacionalni i regionalni programi pomažu u smanjenju rizika od bujičnih i oborinskih poplava:
- Unaprjeđenje sustava praćenja i ranog upozoravanja
Hrvatske vode, nacionalno tijelo za upravljanje vodama, upravlja sve većom mrežom hidroloških i meteoroloških senzora koji u stvarnom vremenu prate vodostaje. - Zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi
U skladu s politikama Europske unije, Hrvatska ulaže u održivu zaštitu od poplava koja surađuje s prirodom. Obnova močvarnih staništa, očuvanje prirodnih poplavnih područja i sadnja vegetacije uz vodotoke usporavaju otjecanje i smanjuju negativne učinke nizvodno. Ovi pristupi temeljeni na prirodi često su isplativiji – i korisniji za bioraznolikost – od klasičnih betonskih rješenja. - Podizanje svijesti i spremnosti zajednice
Javne kampanje i školski programi pomažu građanima razumjeti što učiniti u slučaju iznenadne poplave. Lokalne vlasti, civilna zaštita i dobrovoljna vatrogasna društva redovito provode vježbe i edukacije u područjima sklonima poplavama. - Transnacionalna suradnja
Hrvatska je aktivan partner u europskim projektima usmjerenima na jačanje otpornosti na poplave preko granica. Primjerice, inicijative u okviru programa Interreg IPA ADRION i Dunavskog transnacionalnog programa pomažu u razvoju zajedničkih alata, obuka i usklađenih planova odgovora na poplave u jadransko-jonskoj i dunavskoj regiji.
Lokalne priče, stvarni učinak
U Rijeci, gdje Rječina može prijeći iz mirne u zastrašujuću u trenu, pilot-projekt pomaže gradu u predviđanju bujičnih poplava putem podataka u stvarnom vremenu, digitalnih scenarija poplavnog rizika i povezivanja s transnacionalnim sustavom za podršku odlučivanju (DSS). Ovo je ključan korak prema otpornijem i bolje pripremljenom urbanom prostoru u suočavanju s klimatskim rizicima.
Pogled unaprijed
Borba protiv bujičnih i oborinskih poplava nije samo tehničko pitanje – to je pitanje otpornosti zajednice. Kombiniranjem pametnog planiranja, suvremenih tehnologija i lokalnog znanja, Hrvatska gradi pripremljeniju i održiviju budućnost. No svatko ima svoju ulogu. Bilo da ste poduzetnik, poljoprivrednik, inženjer, učenik ili roditelj – razumijevanje rizika i pravodobna informiranost prvi su koraci u zaštiti naših obitelji i susjedstava.
Želite znati više?
Pogledajte internetsku stranicu svoje općine ili grada za informacije o poplavnim zonama i hitnim procedurama. Također, možete pratiti novosti od Hrvatskih voda, Ravnateljstva civilne zaštite i EU projekata poput URBANFLOODS, za najnovije informacije i inovacije u upravljanju rizikom od poplava.
Dana 28. rujna 2022. godine, Rijeku je pogodila razorna bujična poplava izazvana obilnom kišom. Nažalost, u toj je poplavi život izgubila jedna osoba koju je snažna bujica odnijela niz ulicu.
“Kad padne kiša, stvarno pljusne – ali ne mora završiti u poplavi ako smo spremni.”
