Europska komisija predložila ambiciozan proračun za razdoblje 2028. – 2034.

Proračun iznosi gotovo 2 bilijuna EUR.

Cilj novog višegodišnjeg okvira je jačanje neovisnosti, otpornosti i konkurentnosti Europske unije u sljedećem desetljeću i u skladu je s ambicijama Komisije da društvo i gospodarstvo bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno

Predloženo je temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji dok i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

„Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima.“ – Ursula von der Leyen

Ključne značajke novog proračuna su:

  • Veća fleksibilnost i jednostavnost u korištenju sredstava.
  • Usklađeni nacionalni i regionalni planovi partnerstva.
  • Snažna podrška kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, uključujući pojednostavljena pravila i potporu ruralnim zajednicama.
  • Ulaganje u vještine, zapošljavanje, socijalnu uključenost i jednakost.
  • Povećana transparentnost i zaštita vladavine prava.

Proračunom su predložena i nova vlastita sredstva uz prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i što bi moglo donijeti oko 58,5 mlrd. EUR godišnje u proračun EU-a.

Pet novih vlastitih izvora prihoda uključuju:

  • Trgovanje emisijama (ETS) – doprinos proračunu u iznosu od cca 9,6 milijardi EUR godišnje
  • Ugljična prilagodba na granicama (CBAM) – oko 1,4 milijardi EUR godišnje
  • Nenaplaćeni e-otpad – prihod od cca 15 milijardi EUR godišnje
  • Trošarine na duhan – oko 11,2 milijardi EUR godišnje
  • Korporativni doprinos velikih poduzeća (CORE) – oko 6,8 milijardi EUR godišnje

Više informacija

[EUROPE DIRECT Rijeka] 5 godina rada i izložba “Rijeka za Europu – Europa za Rijeku”

Povodom obilježavanja 12. godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, EUROPE DIRECT Rijeka organizirao je izložbu “Rijeka za Europu – Europa za Rijeku” na riječkom Korzu.

Izložba donosi pregled konkretnih i vidljivih koristi članstva Hrvatske u EU, s posebnim naglaskom na projekte provedene upravo u Rijeci i okolici – one koji su građanima najbliži, najopipljiviji i najvrjedniji.

Nakon prošlogodišnje izložbe o prednostima jedinstvenog tržišta Europske unije, ovogodišnja izložba još je jedan iskorak u približavanju europskih politika svakodnevici. Kroz jednostavne, pristupačne i vizualno snažne prikaze, posjetitelji mogu vidjeti kako europski fondovi i inicijative izravno utječu na naš grad – od infrastrukture, digitalne transformacije i mobilnosti mladih, do društvene inkluzije i obrazovanja.

U proteklih 12 godina Rijeka je uz pomoć EU fondova prošla iznimnu transformaciju: obnavljale su se škole, vrtići i domovi, razvijala kulturna i tehnološka infrastruktura, moderniziran je javni prijevoz. No, izložba ističe da europski fondovi nisu samo ulaganja u zgrade i ceste, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost – u građane svih generacija.

Pet godina Europe Direct Rijeka – konkretni rezultati i priznanje javnosti

EUROPE DIRECT Rijeka u posljednjih je pet godina ostvario:

  • 76+ događanja u gradu i regiji
  • tisuće građana uključenih kroz radionice, kvizove, tribine i školske posjete
  • manifestaciju “More spaja – EU Beach Cleanup” s preko 200 volontera, uključujući 60 ronioca
  • Torpedo Days – sedam godišnjih izdanja koji povezuju inovacije, održivost i zajednicu
  • turneju o jedinstvenom tržištu EU-a na Korzu
  • osmišljavanje Eugena, prepoznatog komunikatora koji je na jasan i blizak način predstavio EU teme građanima

Pogled prema naprijed: Novi mandat i novi ciljevi

Sada, na prijelazu u novi ciklus, EUROPE DIRECT Rijeka priprema se za prijavu za drugi petogodišnji mandat.

Cilj ostaje isti: još dostupnija, jasnija i konkretnija komunikacija s građanima. Planira se jačanje digitalne prisutnosti, uključivanje novih društvenih skupina te uvođenje novih formata poput proširene stvarnosti u edukativne aktivnosti.

Vjerujemo da još puno toga možemo unaprijediti – želimo doprijeti do još šire publike i biti još prisutniji u svakodnevici građana. Europsku uniju želimo približiti jednostavno, jasno i konkretno.

Pozivamo vas da prošećete Korzom i pronađete priču o tome kako EU i Rijeka zajedno grade bolju budućnost! Izložba će biti otvorena do 15. srpnja 2025.

[URBANFLOODS] Zaštita naše budućnosti: Kako se Hrvatska bori protiv bujičnih poplava i gradi otpornost

Kako se klimatske promjene intenziviraju, tako rastu i izazovi s kojima se suočavaju zajednice diljem Hrvatske. Jedna od najneposrednijih prijetnji je sve češća i jača pojava bujičnih i oborinskih poplava koje mogu poremetiti svakodnevni život, oštetiti domove i preopteretiti lokalnu infrastrukturu. No, diljem zemlje, a osobito u ranjivim područjima, poduzimaju se napori kako bi se ti rizici smanjili i zaštitili ljudi, imovina i okoliš.

Zašto su bujične poplave važne

Za razliku od velikih riječnih poplava, bujične i oborinske poplave često se događaju bez upozorenja. Uzrokovane su intenzivnim padalinama u kratkom vremenskom razdoblju, a najčešće pogađaju male rijeke, potoke i gradske sustave oborinske odvodnje. U brdskim i planinskim krajevima poput Gorskog kotara, Like i dijelova dalmatinske zagore, kišnica se može brzo sliti niz padine u uske doline, preplavljujući potoke i kanale. Urbane sredine poput Rijeke ili Splita također su izložene riziku, osobito kada zastarjeli sustavi odvodnje ne mogu podnijeti iznenadne pljuskove.

Klimatske promjene u Hrvatskoj: ključni čimbenik rizika

Hrvatska već bilježi dulja sušna razdoblja i sve intenzivnije oluje. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) i nacionalne klimatske projekcije potvrđuju da su južni i obalni dijelovi Hrvatske posebno ranjivi na ekstremne vremenske uvjete, uključujući lokalizirane poplave. Nova klimatska stvarnost snažno opterećuje naše sustave upravljanja vodama i povećava hitnost jačanja strategija za smanjenje rizika od katastrofa (DRR) na svim razinama – od države do lokalnih zajednica.

Što se poduzima?

Hrvatska ne stoji skrštenih ruku. Brojni nacionalni i regionalni programi pomažu u smanjenju rizika od bujičnih i oborinskih poplava:

  1. Unaprjeđenje sustava praćenja i ranog upozoravanja
    Hrvatske vode, nacionalno tijelo za upravljanje vodama, upravlja sve većom mrežom hidroloških i meteoroloških senzora koji u stvarnom vremenu prate vodostaje.
  2. Zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi
    U skladu s politikama Europske unije, Hrvatska ulaže u održivu zaštitu od poplava koja surađuje s prirodom. Obnova močvarnih staništa, očuvanje prirodnih poplavnih područja i sadnja vegetacije uz vodotoke usporavaju otjecanje i smanjuju negativne učinke nizvodno. Ovi pristupi temeljeni na prirodi često su isplativiji – i korisniji za bioraznolikost – od klasičnih betonskih rješenja.
  3. Podizanje svijesti i spremnosti zajednice
    Javne kampanje i školski programi pomažu građanima razumjeti što učiniti u slučaju iznenadne poplave. Lokalne vlasti, civilna zaštita i dobrovoljna vatrogasna društva redovito provode vježbe i edukacije u područjima sklonima poplavama.
  4. Transnacionalna suradnja
    Hrvatska je aktivan partner u europskim projektima usmjerenima na jačanje otpornosti na poplave preko granica. Primjerice, inicijative u okviru programa Interreg IPA ADRION i Dunavskog transnacionalnog programa pomažu u razvoju zajedničkih alata, obuka i usklađenih planova odgovora na poplave u jadransko-jonskoj i dunavskoj regiji.

Lokalne priče, stvarni učinak

U Rijeci, gdje Rječina može prijeći iz mirne u zastrašujuću u trenu, pilot-projekt pomaže gradu u predviđanju bujičnih poplava putem podataka u stvarnom vremenu, digitalnih scenarija poplavnog rizika i povezivanja s transnacionalnim sustavom za podršku odlučivanju (DSS). Ovo je ključan korak prema otpornijem i bolje pripremljenom urbanom prostoru u suočavanju s klimatskim rizicima.

Pogled unaprijed

Borba protiv bujičnih i oborinskih poplava nije samo tehničko pitanje – to je pitanje otpornosti zajednice. Kombiniranjem pametnog planiranja, suvremenih tehnologija i lokalnog znanja, Hrvatska gradi pripremljeniju i održiviju budućnost. No svatko ima svoju ulogu. Bilo da ste poduzetnik, poljoprivrednik, inženjer, učenik ili roditelj – razumijevanje rizika i pravodobna informiranost prvi su koraci u zaštiti naših obitelji i susjedstava.

Želite znati više?

Pogledajte internetsku stranicu svoje općine ili grada za informacije o poplavnim zonama i hitnim procedurama. Također, možete pratiti novosti od Hrvatskih voda, Ravnateljstva civilne zaštite i EU projekata poput URBANFLOODS, za najnovije informacije i inovacije u upravljanju rizikom od poplava.

Dana 28. rujna 2022. godine, Rijeku je pogodila razorna bujična poplava izazvana obilnom kišom. Nažalost, u toj je poplavi život izgubila jedna osoba koju je snažna bujica odnijela niz ulicu.

“Kad padne kiša, stvarno pljusne – ali ne mora završiti u poplavi ako smo spremni.”

Sretan Uskrs!

Želimo vam sretan i blagoslovljen Uskrs, ispunjen mirom, radošću i zajedništvom.