Jedna tvrtka za cijelu EU? Što EU Inc. donosi poduzetnicima

Jednostavnije, brže i digitalnije poslovanje na razini cijele Europske unije.

Pokretanje i širenje poslovanja unutar Europske unije danas još uvijek znači suočavanje s nizom različitih pravila, procedura i administrativnih zahtjeva. Za poduzetnike koji žele rasti izvan granica jedne države, to često podrazumijeva snalaženje u 27 pravnih sustava i desecima različitih oblika trgovačkih društava, uz dodatne troškove, vrijeme i kompleksnost.

Upravo na te izazove pokušava odgovoriti nova inicijativa Europske komisije, EU Inc. – novi, jedinstveni i opcijski pravni okvir koji bi poduzetnicima omogućio da pokrenu i razvijaju poslovanje na razini cijele Europske unije, uz znatno manje administracije i brže procedure.

Što je EU Inc. i zašto se uvodi?

EU Inc. je dodatna opcija za poduzetnike. Neobvezni oblik trgovačkog društva koji bi bio dostupan u svim državama članicama Europske unije, ali bez ukidanja postojećih nacionalnih modela. Drugim riječima, poduzetnici bi mogli birati žele li poslovati prema nacionalnim pravilima ili koristiti jedinstveni europski okvir.

Razlog za njegovo uvođenje je prilično jasan. Iako Europa ima snažan inovacijski potencijal, poduzeća često teško prelaze iz faze rasta u fazu širenja na međunarodna tržišta. Različitost pravnog i administrativnog okruženja pritom se pokazala kao jedna od ključnih prepreka.

EU Inc. je zamišljen kao odgovor na taj problem, pokušaj da se poslovanje unutar EU učini jednostavnijim, bržim i predvidljivijim.

Što se konkretno mijenja za poduzetnike?

Najveća vrijednost EU Inc.-a je u tome što pojednostavljuje ključne faze poslovanja, od samog osnivanja do rasta i daljnjeg razvoja.

  • Brže i jeftinije pokretanje poslovanja

Osnivanje tvrtke trebalo bi biti moguće u roku od 48 sati, uz maksimalni trošak od 100 eura i bez minimalnog temeljnog kapitala.

  • Manje administracije

Poduzeća bi podatke dostavljala samo jednom, putem jedinstvenog EU sučelja, čime bi se izbjeglo ponavljanje iste dokumentacije različitim institucijama.

  • Potpuno digitalno poslovanje

Cijeli životni ciklus poduzeća, od osnivanja do upravljanja, bio bi digitaliziran. To uključuje i korporativne procese poput donošenja odluka, upravljanja udjelima i komunikacije s institucijama.

  • Lakši pristup investicijama

Jednostavniji prijenos udjela, standardizirani investicijski alati i uklanjanje administrativnih prepreka olakšat će privlačenje ulaganja, uključujući i prekogranične investitore.

  • Privlačenje i zadržavanje talenata

Predviđene su i mjere koje olakšavaju privlačenje i zadržavanje zaposlenika, poput fleksibilnijih modela nagrađivanja kroz dioničke opcije. Takvi modeli već su standard u startup okruženju, a sada bi mogli postati dostupniji i unutar EU.

  • Manji rizik i lakši novi početak

Predviđeni su pojednostavljeni i digitalni postupci u slučaju insolventnosti, što poduzetnicima omogućuje brži oporavak i ponovno pokretanje poslovanja.

EU Inc. je više od nove pravne forme

EU Inc. nije samo novi oblik trgovačkog društva, već dio šireg paketa mjera kojima EU želi ojačati konkurentnost svog gospodarstva.

Uz ovu inicijativu razvijaju se i rješenja za daljnju digitalizaciju poslovanja i javnih usluga, lakši pristup financiranju kroz razvoj tržišta kapitala, veću mobilnost talenata te pojednostavljenje poreznog okvira.

Cilj je stvoriti okruženje u kojem poduzeća mogu poslovati i rasti na razini cijele Europske unije bez nepotrebnih prepreka.

Što to znači za hrvatske poduzetnike?

Za poduzetnike u Hrvatskoj, EU Inc. bi mogao olakšati izlazak na druga EU tržišta bez potrebe za osnivanjem zasebnih tvrtki u svakoj državi. Time se smanjuju troškovi i administrativni teret, ali i ubrzava proces internacionalizacije.

Osim toga, lakši pristup investitorima i širem tržištu rada može biti značajan poticaj za rast, posebno za inovativna poduzeća i startupove s ambicijom internacionalizacije poslovanja.

Za poduzetnike koji razmišljaju o rastu izvan nacionalnih okvira, ovo je inicijativa koju svakako vrijedi pratiti.

Što slijedi i koliko je EU Inc. realan?

EU Inc. je trenutačno u zakonodavnom postupku na razini Europske unije, što znači da prijedlog tek treba proći pregovore između Europskog parlamenta i država članica u Vijeću EU.

Upravo će o tim pregovorima ovisiti konačni oblik i opseg primjene. Iako je ideja jedinstvenog okvira široko podržana, otvorena pitanja mogu uključivati način provedbe u državama članicama, usklađivanje s postojećim nacionalnim zakonodavstvima te razinu digitalne spremnosti pojedinih sustava.

Važno je naglasiti da se EU Inc. predlaže kao uredba, što znači da bi se, nakon usvajanja, primjenjivao izravno u svim državama članicama, bez potrebe za dodatnim nacionalnim zakonima. To povećava njegovu provedivost i ujednačenost.

Europska komisija postavila je ambiciozan cilj, postizanje političkog dogovora do kraja 2026. godine.

Za poduzetnike to znači da EU Inc. još nije operativan model, ali je jasan signal u kojem se smjeru razvija poslovno okruženje u Europskoj uniji.

Local is the New Central: Riječki novinari u srcu europske moći

Dok se u hodnicima Berlaymonta i Charlemagnea u Bruxellesu kroje politike koje usmjeravaju budućnost kontinenta pod parolom “Local is the new central“, izaslanstvo hrvatskih novinara boravilo je u dvodnevnom radnom posjetu europskim institucijama u Bruxellesu.

U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i uz podršku našeg Europe Directa Rijeka, za ovaj posjet, u samu srž europske administracije, odabrana su tri dobro poznata lica riječke medijske scene.

Kao vrhunski novinari koji godinama precizno i angažirano prate aktivnosti EU institucija, Vladimir Mrvoš (Novi list), Jana Bubnič Arčanin (Radio Korzo) i Marija Mažar (Stilueta) aktivno su sudjelovali u brojnim EU temama. Dok je Mrvoš analitički razgovarao o temama proširenja te digitalnoj politici, Jasna Bubnič Arčanin hvatala je ritam europske svakodnevice za radijski eter, a Marija Mažar je kroz prizmu suvremenih komunikacija bilježila utjecaj EU politika na stil života i lokalni identitet.

Program je započeo uvodnim obraćanjem Andree Čović Vidović, zamjenice voditeljice Predstavništva europske komisije u Hrvatskoj i voditeljice medijskog tima. Marta Kos, povjerenica Europske komisije za proširenje, govorila je o temama proširenja EU. Novinari su prisustvovali i Midday briefingu, svakodnevnom medijskom okršaju glasnogovornika Komisije i svjetskih dopisnika. Riječanin Mateo Matijević, iz kabineta Magnusa Brunnera, povjerenika za unutarnje poslove i migracije, govorio je o tim važnim temama. Povjerenik za ribarstvo i oceane, Costas Kadis, izložio je viziju akvakulture, teme od vitalnog značaja za našu obalu.

U EU parlamentu, novinari su se susreli s hrvatskim zastupnicima: Nikolinom Brnjac, koja je fokus stavila na turizam i transport, Toninom Piculom, s kojim se pretresala vanjska politika i uvijek aktualno pitanje proširenja Unije te Davorom Ivom Sternom, koji je govorio o situaciji na Zapadnom Balkanu i Južnoj Americi, temama za koje je zadužen u EU parlamentu.

Dva dana u Bruxellesu bila su za mene iznimno vrijedno iskustvo i prilika za uvid u teme koje su trenutačno u fokusu Europske unije. Izdvojila bih predavanje europarlamentarke Nikoline Brnjac o pristupačnom stanovanju, Tonina Picule o migracijama i aktualnoj geopolitičkoj situaciji te Davora Ive Stiera. Posebno je vrijedna bila prilika za razgovore i bolje razumijevanje procesa koji stoje iza europskih odluka. Zahvaljujem svima na kvalitetnim i sadržajnim predavanjima, kao i Europe Directu Rijeka koji mi je omogućio ovo novinarsko putovanje.“ — Jana Bubnič Arčanin, Radio Korzo

Predstavljen je i program Europskog gospodarskog i socijalnog odbora savjetodavno tijelo EU-a koje izdaje mišljenja upućena drugim institucijama EU-a. SGSO je savjetodavno tijelo koje predstavnicama i predstavnicima europskih društvenih i profesionalnih interesnih skupina i drugima pruža formalnu platformu putem koje mogu izraziti svoja stajališta o pitanjima koja se tiču EU-a. Njegova su mišljenja upućena Vijeću, Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, što mu daje ključnu ulogu u postupku donošenja odluka Unije. Nastavak programa bio je rezerviran za razgovore o socijalnoj inkluziji s Katarinom Ivanković-Knežević te o digitalno otpornom transportnom sustavu s Majom Bakran Marcich.

Ovaj novinarsko-studijski posjet još je jednom potvrdio je da iako se odluke donose u Bruxellesu, njihova interpretacija i primjena na lokalnoj razini ključni su za razumijevanje europskog projekta. 

Sada mi je puno jasnije kako Europska unija funkcionira. Nikad kao danas, nisam shvatila geopolitičke izazove i kretanja, nažalost i previranja kojima svjedočimo. Biti na izvoru informacija, na mjestu s kojeg dolaze odluke i promjene pa čak i vrlo kratko, stvarno mi je zanimljivo i korisno. Hvala još jednom Europe Direct Rijeka i Europskoj komisiji u Hrvatskoj što sam se našla na ovom popisu s kolegama iz cijele Hrvatske.” – Marija Mažar, Stilueta

Sudjelovanje u studijskom posjetu Europskoj komisiji i ostalim ključnim EU institucijama u Bruxellesu za mene je predstavljalo neprocjenjivo profesionalno i akademsko iskustvo. Kao novinaru, ali i doktorandu iz područja međunarodnog i europskog prava, ovaj boravak pružio mi je jedinstven uvid u kompleksne mehanizme trenutačne EU politike te me izravno pripremio za razumijevanje novih zakonodavnih smjernica koje će oblikovati našu budućnost. Posebno želim istaknuti program koji je osmislila Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima. Program je bio postavljen na iznimno visokoj razini, omogućivši nam otvorene, sadržajne i što je najvažnije, off the record razgovore s nizom utjecajnih aktera iz samog srca europske politike. Takva razina neposredne komunikacije s donositeljima odluka rijetka je prilika koja omogućuje dubinsko razumijevanje procesa iza kulisa. Ovakvi studijski posjeti od presudne su važnosti za osobe koje se europskim temama bave profesionalno, bilo kroz medije, bilo kroz stručno-znanstveni rad. Dobivanjem šire slike o stanju u Uniji, mi kao stručnjaci postajemo ravnopravni sugovornici u raspravama o temama koje izravno definiraju standarde i politiku Europe. Samo kroz ovakvu izravnu razmjenu znanja i iskustava možemo vjerodostojno i argumentirano pratiti i tumačiti smjer u kojem se Europska unija razvija.” – Vladimir Mrvoš, Novi List

Ponovno su otvoreni Investicijski zajmovi iz NPOO-a: do 100.000 eura uz kamatu 0,8%

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom financija ponovno je otvorila program Investicijskih zajmova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Poduzetnicima je na raspolaganju ukupno 10 milijuna eura, a sredstva se dodjeljuju do iskorištenja alokacije, što znači da će brzina prijave biti ključna.

Osnovni uvjeti zajma

  • iznos zajma: do 100.000 eura
  • kamatna stopa: 0,8% (fiksna)
  • rok otplate: do 10 godina
  • poček: do 12 mjeseci (uz minimalni rok otplate od 2 godine)
  • bez naknade za obradu zajma

Zajam je prvenstveno namijenjen investicijama, uz mogućnost korištenja do 30% sredstava za obrtna sredstva.

Za što se sredstva mogu koristiti?

Prihvatljiva ulaganja uključuju projekte koji doprinose:

  • zelenoj tranziciji i energetskoj učinkovitosti,
  • digitalizaciji poslovanja i uvođenju Industrije 4.0,
  • ulaganjima u nove tehnologije, opremu i poslovne kapacitete,
  • izgradnji, proširenju ili adaptaciji poslovnih objekata.

Cilj instrumenta je potaknuti investicije koje jačaju konkurentnost i otpornost poduzeća, uz naglasak na zelenu i digitalnu tranziciju.

Tko se može prijaviti?

Zajmovi su namijenjeni subjektima malog gospodarstva koji:

  • posluju u Republici Hrvatskoj,
  • imaju najmanje jednog zaposlenog,
  • uredno podmiruju obveze,
  • nemaju značajnih financijskih poteškoća.

Dodatno, projekt mora biti ekonomski opravdan i usklađen s EU načelom „ne čini značajnu štetu“.

Važne napomene

  • Sredstva se dodjeljuju po principu „najbrži prst“ (do iscrpljenja alokacije).
  • Prijave se podnose isključivo online putem sustava HAMAG-BICRO-a.
  • Moguće je ostvariti samo jedan zajam po poduzetniku.
  • Zajam se ne može kombinirati s drugim NPOO financijskim instrumentima za isti projekt.

Važno je naglasiti da pravo na zajam nije automatsko. Odluka o odobrenju donosi se temeljem procjene održivosti projekta i kreditne sposobnosti poduzetnika.

Cjelokupni program s detaljnim uvjetima, kriterijima prihvatljivosti, popisom dokumentacije i uputama za prijavu dostupan je ovdje.

[URBANFLOODS] Korak bliže pametnim rješenjima za upravljanje urbanim poplavama

Kako gradovi mogu ranije prepoznati rizik od poplava, brže reagirati i donositi bolje odluke u kriznim situacijama?

Upravo su to bila ključna pitanja trećeg transnacionalnog sastanka projekta URBANFLOODS, održanog 21. i 22. siječnja 2026. u Murskoj Soboti. Sastanak nije bio samo razmjena informacija među partnerima, već konkretan korak prema rješenjima koja će se koristiti u gradovima uključenima u projekt.

Od podataka do odluka

Glavni fokus sastanka bio je napredak u razvoju integriranog sustava podrške odlučivanju, alata koji gradovima omogućuje da na temelju podataka procjenjuju rizike od urbanih poplava i planiraju mjere zaštite.

Partneri su usporedili podatke prikupljene na pilot-lokacijama, identificirali izazove u modeliranju poplavnih scenarija, uskladili pristupe kako bi se rješenja mogla primjenjivati u različitim urbanim kontekstima. Drugim riječima, projekt se nalazi u fazi u kojoj tehnologija počinje dobivati vrlo konkretnu primjenu u praksi.

Poseban naglasak stavljen je na GIS bazu podataka i standardizaciju podataka. Bez zajedničkih standarda, rješenja razvijena u jednom gradu teško su primjenjiva u drugom. Upravo zato je ovaj korak presudan za dugoročnu vrijednost projekta. Cilj nije izolirano rješenje, već alat koji se može prilagoditi različitim gradovima u regiji.

Osim tehničkog razvoja, sastanak je potvrdio važnost razmjene znanja i dugoročne suradnje. U tom kontekstu predstavljen je daljnji razvoj URBANFLOODS KNOWBASE platforme, zamišljene kao zajednički prostor za razmjenu iskustava, podataka i dobrih praksi među gradovima i stručnjacima.

Što slijedi?

Na sastanku su jasno definirani:

  • sljedeći razvojni koraci DSS sustava,
  • rokovi za isporuku projektnih rezultata,
  • plan budućih aktivnosti i sastanaka.

Studijski posjet lokalnim primjerima dobre prakse dodatno je pomogao partnerima da teorijska rješenja povežu s realnim urbanim izazovima.

Zašto je ovo važno?

URBANFLOODS okuplja partnere iz osam zemalja s jasnim ciljem: povećati otpornost gradova na poplave kroz pametna, podatkovno utemeljena rješenja. Treći partnerski sastanak pokazao je da projekt ide dalje od planova i strategija prema alatima koje će gradovi moći koristiti u svakodnevnom upravljanju rizicima i prilagodbi klimatskim promjenama.