Danas, 19.5.2022., u Riječkoj razvojnoj agenciji PORIN je predstavljena aplikacija Safecity.
Safecity je aplikacija napravljena u Indiji 2012. godine, a svrha joj je prikupljati podatke o uličnom uznemiravanju. Od 2012. godine do danas je prikupljeno preko 35 000 izvješća iz cijele Indije, Kenije, Rumunjske, SAD-a i drugih zemalja.
Aplikaciju su predstavile predstavnice inicijative “Razotkrijmo skriveno uznemiravanje” na čelu s Dunjom Bonacci Skenderović, a koja radi na hrvatskom prijevodu aplikacije te prilagođava aplikaciju za naše područje.
Predstavnice inicijative “Razotkrijmo skriveno uznemiravanje” na čelu s Dunjom Bonacci Skenderović, direktor RRA PORIN Dario Zorić, izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa i dr. sc. Dejana Golenko.
Na početku predstavljanja, okupljenima se obratio direktor Riječke razvojne agencije PORIN Dario Zorić te izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa nositeljica projektaŽivot u doba bolesti COVID-19 u sklopu kojeg se provodi i Program cjeloživotnog obrazovanjaPravo u zajednici na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Dario Zorić, direktor RRA PORIN
izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa
“Aplikacija omogućuje ženama da dijele iskustva, ali nam daje i priliku da bolje planiramo sigurnost naših urbanih sredina. Bravo Safecity Croatia !”
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
Predstavljeno je što je aplikacija do sada postigla u svijetu te su ispričane neke od priča iz aplikacije koje su potaknule promjenu.
Cilj aplikacije je otkrivanje čimbenika koji uzrokuju ponašanje koje vodi do nasilja, te raditi prema stvaranju sigurnijih prostora.
Prikazan je i cijeli proces kako anonimno prijavljiviti incident, a i opcija Savjeti za sigurnost.
Potaknuta je i rasprava u kojoj su sudjelovale i predstavnice Udruge PaRiter i SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa i dr. sc. Dejana Golenko. Predloženo je kako unaprijediti aplikaciju odnosno kako je dodatno prilagoditi našem području.
Suradnja sudionika će se nastaviti kako bi se postigao cilj ove aplikacije! Pratite Safecity Croatia kako bi saznali sve novosti!
Inicijativa“Razotkrijmo skriveno uznemiravanje”Vas poziva na predstavljanje hrvatskog prijevoda Safecity aplikacije.
Safecity je aplikacija napravljena u Indiji 2012. godine, a svrha joj je prikupljati podatke o uličnom uznemiravanju. Od 2012. godine do danas je prikupljeno preko 35 000 izvješća iz cijele Indije, Kenije, Rumunjske, SAD-a i drugih zemalja.
Inicijativa “Razotkrijmo skriveno uznemiravanje” okuplja individue čiji je cilj ukazati na manje primjetne oblike nasilja kojima su ljudi svakodnevno izloženi u javnim prostorima te učiniti gradove sigurnijima od skrivenog uznemiravanja.
Ideja je uz pomoć podataka, koji se anonimno prikupljaju putem crowdsourcinga, omogućiti građankama i građanima, zajednicama i lokalnoj upravi identificiranje čimbenika koji uzrokuju ponašanje koje vodi do nasilja, te raditi prema stvaranju sigurnijih prostora. Podaci koji se prikupljaju putem Safecity aplikacije nisu zamjena za stvarne brojeve zločina. Želja nam je razumjeti jaz između prijavljivanog i neprijavljenog nasilja, te ukazati na velik broj skrivenih oblika uznemiravanja oko nas.
Predstavljanje hrvatske verzije će se održati u četvrtak 19. svibnja 2022. godine u 11 sati u Riječkoj razvojnoj agenciji PORIN d.o.o., Proizvodni park Torpedo, I. kat, konferencijska dvorana, Milutina Barača 60, Rijeka.
U četvrtak 26. svibnja u 11 sati, e-Residency Estonia i Hrvatska gospodarska komora, organiziraju online predstavljanje “e-Državljanstvo i estonsko poslovno okružje” (putem platforme MS Teams).
Događanje je prvenstveno namijenjeno startupima, ali i drugim tvrtkama koje zanima ova tema.
Na skupu će se dati informacije o poslovnom okruženju Estonije, estonskom start-up ekosustavu, kako doći do investicije venture capital fondova te izložiti uspješna priča startupa koji će prezentirati svoj put od nastanka ideje do pronalaženja financiranja. Predstavit će se projekt e-državljanstva Estonije i pogodnosti koje pruža startupima zainteresiranim za poslovanje na estonskom tržištu te pronalaženje partnera i investitora za razvoj u Estoniji.
Za sudjelovanje se možete prijaviti najkasnije do utorka, 24. svibnja, u 16 sati na web stranici HGK.
U ponedjeljak, 26.04.2022., održana je panel rasprava na temu ,,Kako ideju pretvoriti u stvarnost?” na kojoj je sudjelovala Doris Sošić, voditeljica Europe Direct Rijeka. Organizator panela, Udruga Start Up, okupila je 14 sudionika među kojima su predstavnici postojećih i budućih poduzetnika, Veleučilišta u Rijeci, medija i studenata.
Na početku panela svaki sudionik se predstavio u par rečenica. Opisivali su poduzeća, udruge, obrazovne institucije pod kojim djeluju, u kratko svoje iskustvo te svoju ideju (ako ju posjeduju). Panel se sastojao od dva dijela. U prvom dijelu panela raspravljalo se o temi umrežavanja; kako dionici kroz suradnju mogu unaprijediti lokalnu zajednicu, a u drugom dijelu se raspravljalo kako ideju pretvoriti u stvarnost (kroz projekt, udrugu ili tvrtku).
Pitanje s kojim je pokrenuta rasprava bio je ,,Je li Hrvatska startup nacija?”. Sudionici su zaključili kako hrvatski narod voli sigurnost i nije sklon riziku, no unatoč tome sudionici su uočili kako se u Hrvatskoj sve više organiziraju startup radionice, poduzetnički inkubatori te kako postoje prilike za razvojem poduzetnika. Također su zaključili kako mladi danas imaju više prilika i mogućnosti u odnosu na mlade prije (prije otprilike 20.-30. god.). Razlici je pridonio nastanak interneta.
Pitanje koje je uslijedilo je ,,Koji su izazovi poduzetnika u RH?”. Odgovori su bili različiti: od problema s birokracijom u RH, kupnje zemljišta za poslovanje kojima je zemljište neophodno za obavljanje djelatnosti do problema u samom poduzetniku. Raspravom su sudionici zaključili kako im birokracija predstavlja problem, no što su više u poslu to im je lakše rješavati pitanje birokracije. Javlja se problem u nedostatku informacija: koji dokumenti su potrebni za otvaranje obrta i slične stavke. Rješenje pronalaze na stranicama HZZ-a gdje zaključuju da postoje konkretne informacije te u raznim grupama na platformi Facebook gdje sudionici međusobno dijele svoja iskustva što im uveliko olakšava poslovanje. Ističu kako je pandemija Covida-19 uveliko utjecala na međuljudske odnose zbog toga što se poduzetnici međusobno ne druže te na taj način nisu mogli izmjenjivati svoja iskustva niti se međusobno povezivati. No, ovaj panel je upravo ono što je poduzetnicima potrebno kako bi se povezali. Sudionici su se složili kako im veliki problem predstavljaju fondovi za samozapošljavanje zbog toga što ne pokrivaju sve djelatnosti. Poduzetnici su rješenje na ovaj problem našli u prilagodbi. Pokušavaju opis svoje djelatnosti usmjeriti na one koje ulaze u djelatnosti koje pokriva fond za samozapošljavanje. Zaključuju kako poduzetnik mora biti uporan i strpljiv te kako je poduzetništvo put prema rješavanju problema. Ističu kako im poduzetnički inkubatori, kao što je PORIN, uveliko olakšavaju sam proces ulaska na tržište. Isto tako ističu kako im je iskustvo na fakultetu omogućilo da s lakoćom prevladavaju probleme s kojima se susreću te navode kako im profesori i nakon završenog studija pružaju pomoć.
Postavlja se pitanje jesu li poticaji za poduzetnike dovoljni kako bi poduzetnik djelovao odnosno je li financiranje predstavlja problem poduzetnicima. Poduzetnici se slažu kako su potpore države dovoljne za poslovanje, ali isto tako ističu kako je do potpora teško doći zbog već spomenute birokracije.
Sudionici iskustvom zaključuju kako je mana bankama u RH to što je jednostavnije dobiti kredit u banci kao fizička osoba nego kao pravna.
Tvrde kako je lako pokrenutu posao, ali je teško opstati te kako nema poduzeća koje nije barem jedanput bio blizu bankrota.
Za kraj se postavlja pitanje koliko su mentori neophodni odnosno kolika je njihova podrška bitna. Ovo pitanje je jedino pitanje koje je podijelilo sudionike. Zaključuje se kako je poduzetnik sam sebi najveća podrška te kako važnost poduzetnika igra veliku ulogu; kako uloga roditelja predstavlja mentorstvo u ranijoj fazi života, a nakon toga ta uloga prelazi na učitelje, profesore. No, slažu se u jednom. Čovjek će tek tražiti rješenje kada će se pojaviti problem te će se razvijati kroz rješavanje problema.
Budući da su na panelu sudjelovali i sudionici koji nisu poduzetnici nameće se pitanje ,,Je li je bolje raditi u vlastitoj tvrtci ili biti zaposlen u tuđoj? “. Zaključuju kako oba dvije opcije imaju svoje prednosti i mane te kako sve zavisi o osobi kao pojedincu. U sklopu navedenog pitanja razgovaralo se i o tome kako steći dodatna znanja za neki posao.
Na kraju panela sudionici zaključuju kako poduzetnik da bi uspio mora biti realan i objektivan. Predlažu kako bi poduzetnik prije otvaranja svog poduzeća trebao raditi u više branša kako bi uvidio svoje sposobnosti te da je dobro zdravlje ipak najvažnije pa se tako poduzetnik mora naučiti nositi stresom, jer realno, poduzetništvo je stresan posao.
Nakon završetka panela uslijedilo je druženje i networking sudionika. Sudionici su međusobno razmijenili kontakte te razgovarali.